U romanu "Afrikanac" čitalac zaranja u jedan fantastičan svet u kome su književni junaci carevi i predsednici, princeze i vračevi, pesnici i avanturisti, gerilci i ambasadori, svet koji vrvi od mitomana, erotomana, srebroljubaca i medjunarodnih licemera, među kojima ima i ličnosti koje su obeležile možda najuzbudljiviju epohu savremene afričke istorije. Uverljivost kojom su opisani potiče iz činjenice kojom se može pohvaliti malo koji pisac – lično ih je poznavao.
Pustolovine koje se od onih u pikarskom romanu razlikuju jedino po tome što su stvarno doživljene idealno odgovaraju živopisnom ambijentu „crnog kontinenta“: visoke planine, široke reke, prašume, jezera velika kao mora...
U "Afrikancu" se pokreću i značajna mitološka, antropološka, pa i filozofska pitanja o pokidanim vezama savremenog čoveka ne samo sa svojom prošlošću, već i sa prirodom, o različitoj strukturi znanja, o lažnoj humanosti „dobrotvoraca“ i nadmenosti osvajača i, najzad, o samom smislu razvoja čovečanstva.
Kao da ste usred Afrike, ošamutiće vas boje i mirisi – nećete biti sasvim sigurni da li o njoj čitate ili je udišete!
Autor je zbirki priča "Sultan od Zanzibara", "Kosmopolitske priče", "Bilo jednom u Beogradu", "Hronika nastranosti", kao i njenih proširenih izdanja "Dranje dabrova" i "Uloga jelovnika u svetskoj revoluciji", romana "Judina posla" i "Krpljenje paučine", putopisno-esejističke prose "Crni Sizif", "Trbuh sveta" i "Putopisi po sećanju". U izdanju Lagune, objavljen je putopis "Put u Adis Abebu", kao i romani "Kraj puta" i "New York-Београд". U pozorištu je izvođena njegova drama "Orden". "Hronika nastranosti" prevedena je na engleski jezik. Napisao je i više publicističkih dela, istorijskih hronika, radio-drama i scenarija. Bavi se i prevođenjem. Uporedo sa pojavom drugog izdanja romana "Put u Adis Abebu" priprema se i snimanje filma po ovom delu. Živi i radi u Beogradu kao nezavisni novinar i pisac.