U drugom delu sage o Vorkosiganima Kordelija Najsmit, odmetnica gurnuta u brak sa najomraženijim neprijateljem svoga sveta, Koljačem Komara, prolazi kroz nova teška iskušenja kada njenog muža proglase za regenta i staratelja maloletnog naslednika carskog prestola Barajara. Slika barajarskog društva i istorije rasvetljava zašto ova tuđinka i došljakinja tvrdi da su Barajarci ludi.
Iako pripada serijalu o Majlsu Vorkosiganu, Barajar je roman u kome Majls nije aktivni protagonist. Ovo je priča o tome zašto će Majls doći na svet osakaćen, zakržljalog rasta i lomnih kostiju i sa tim strašnim hendikepom morati da izbori mesto za sebe u okruženju koje prema takvima nema milosti.
Dobitnik nagrade Hugo za SF roman godine.
O autoru:
Loiz Mekmaster Bižol rođena je u Ohaju 1949. godine. Već u devetoj godini zavolela je naučnu fantastiku i, upoznavši se s tehnikom žanra, počela da razvija sopstveni stil. Neko vreme radila je kao biolog, a zatim se potpuno posvetila pisanju. Napisala je preko dvadeset knjiga. Njena prva tri romana, Krhotine časti, Ratnikov šegrt i Etan od Atosa, objavljeni su 1986. Gospođu Bižol kritičari porede s Ursulom le Gvin, zbog čvrstih feminističkih stavova koje ne propoveda u svom delu, nego ih blago nagoveštava. S druge strane pak, kritičari je slave jer "piše kao muškarac". Sama književnica prihvata oba stava, ali sebe najradije naziva "zastupnikom ljudskih bića". Dobitnica je nagrada Nebula i Hugo. Godine 1987. bila jer kandidovana za nagradu Džon V. Kembel. Loiz Mekmaster Bižol živi u Mineapolisu i majka je dvoje dece.