Ovo nije roman o Tesli – ovo je roman sa Teslom. Isto tako, ovo je i roman o smaku sveta i o tome koliko nauka može biti opasna.
Mladi Teslin asistent Jevrem Radivojević, odan fantastici, tehnici i apsintu, nije bio svestan da će ga put u laboratoriju odvesti do najvećih tajni univerzuma, niti kakvu će ulogu revolver Eni Okli koji je dobio na poklon od Bufalo Bila odigrati u tragičnoj smrti Nikole Tesle.
Zanimljivost fikcije Gorana Skrobonje u romanu "Čovek koji je ubio Teslu" nije samo u tome što je Tesline laboratorije smestio u Beograd, niti zbog toga što se tu sreću Lenjin, Mata Hari, Apis, Lazar Komarčić, Jovan Skerlić, kraljevi i princeze, pokojnici i savremenici, već u tome što je iz početka stvorio jedan sasvim drukčiji svet, na osnovama biografija realnih ličnosti, ali i na osnovama apokaliptičnih vizija, u kome se granice između života pomeraju u pravcu fantastičnih obrta i prevrata od čijeg ishoda zavisi sudbina čovečanstva.
Goran Skrobonja rođen je 1962. godine u Beogradu. Objavio roman "Nakot" (1993), kao i "Od šapata do vriska, priče strave i fantastike" (1996), "Šilom u čelo, priče fantastike i strave" (2000). Autor je i "Bleferskog vodiča za horor" (1995) i koautor dela "La Rue - grafički roman" (2000 - nagrada BEDECOUVERT za najbolji debitantski strip-album, 2000). Zastupljen je u "Antologiji nove srpske fantastike". Priredio nekoliko antologija horor, odnosno SF književnosti. Prevodio Stivena Kinga, Dena Simonsa, Ijana Mekdonalda i mnoge druge autore. Živi u Beogradu.