„Čovek koji se ubraja među najznačajnije američke pisce.“
Zloćudni genije kriminala, Veliki Mozak, spreman je da pred Aleksa Krosa postavi nove, gotovo nemoguće zadatke.
Lokalna policija ne zna odakle da počne. Agenti FBI-ja naviknuti na brutalna ubistva još se nisu susreli sa ovako zastrašujućim prizorom zločina. U San Francisku su surovo ubijena dva džogera, a zatim obešena za noge da bi iz njih bila isceđena sva krv. Kros, uporan i nepopustljiv detektiv, pozvan je da pomogne u istrazi koja ne ide zadovoljavajućim tokom.
Dok slična ubistva počinju da se događaju po celoj Kaliforniji, a zatim i Istočnoj obali, Aleksa proganja ovaj „moderni oblik vampirizma“. Njegovi instinkti ga navode da posumnja u to da je reč o jednom od brojnih mračnih religijskih kultova koji bujaju na Zapadnoj obali. Uz pomoć Džemile Hjuz, mlade ali prepredene inspektorke iz San Franciska, Aleks mora da „provali“ ne jednu već dve nedokučive misterija kako bi sprečio dalja krvoprolića.
„Još jedan uzbudljiv roman... Ljubičice nećete moći da odložite dok ne stignete do poslednje stranice.“
"New York Times"
„Izuzetno sočan... Uzbudljivo jeziv... Sve u svemu: ubistveno dobar karneval strave i užasa.“
"People"
Iako kao svog omiljenog autora često navodi Markesa, Džejms Paterson priznaje da su na njega najinspirativnije delovali filmovi Dan šakala i Isterivač đavola. U intervjuu datom listu Chicago Tribune 2001. godine, on kaže: "U jednom momentu sam odlučio da u meni ne leži Uliks, ali da bi mogao ležati Dan šakala." Ta odluka dovela je do brojnih pojavljivanja Patersonovog imena na listama bestselera i preko 20 napisanih romana.Pošto je napisao nekoliko uspešnih trilera, Paterson je ranih devedesetih došao na ideju da kreira lik Afro-američkog heroja u okviru tog žanra. Ideja je rezultovala nizom bestselera, čiji je glavni akter, forenzički psiholog Aleks Kros, postao jedan od najpoznatijih likova u detektivskoj literaturi i inspiracija za dva filma (Poljubi devojke, 1997. i Prikrada se pauk, 2001., oba sa Morganom Frimenom u ulozi Krosa).
Paterson je autor čije pisanje nije ograničeno na žanr koji mu je doneo najviše uspeha. Godine 1998. objavio je naučno-fantastični roman Kad dune vetar (When the wind blows) koji za temu ima posledice eksperimenata u bioinženjeringu, a 2001. pojavljuje se Suzanin dnevnik za Nikolasa, roman koji je kritičar Njujork Tajmsa Dženet Maslin po snazi uporedila sa Mostovima okruga Medison.
Džejms Paterson živi u Palm Biču na Floridi, gde radi kao direktor marketinške agencije. Dobitnik je nagrade Edgar, koja se dodeljuje za najbolja debitantska ostvarenja u oblasti kriminalističkog žanra, za roman The Thomas Berryman Number, 1977. Prema sopstvenom priznanju, ambicija mu je da bude "kralj okretača stranica" (The King of Page-turners).