Čitav svet je bolnica, ko to shvati na vreme ima šanse da ostane zdrav.
Jedna bolnička soba, nekoliko nepokretnih bolesnika, jedan „sreski špijun“, pisac i Aprcović, filozof i mislilac opšteg smera i mračne sudbine – čine dramatruški prostor romana Mein Kampf (Moja borba) Svetislava Basare.
To je svakako prostor sumnje u egzistenciju ali i sfera neobičnog i originalnog iskustva volšebnika i prokaženih u kome Svetislav Basara ispisuje priču o bolničkim danima, uspomenama, gorkom iskustvu i likovima koje je bolest i skrajnutost povezala u neku vrstu nadstvarnosti. Reminiscencije pojedinca u društvenoj i istorijskoj shizofreniji, ideološkim eksperimetima i političkim dubiozama i eksperimentima ovdašnjim osnova su priče prepune inspirativne sumnje u Potemkinova sela ideologije i politike, ljudi, lica i naličja nacije koja pokušava da izmisli i domašta istovremeno svoju prošlost i budućnost.
Moja borba nije borba za prostor već za smisao postojanja, sugestivna parabola o tokovima i perspektivama naše civilizacije, opterećujućoj prošlosti i nesigurnoj budućnosti.
Svetislav Basara rođen je u Bajinoj Bašti 1953. godine. Autor je više od dvadesetak knjiga – romana, zbirki pripovedaka, drama i eseja. Dobitnik je više srpskih i međunarodnih nagrada za književnost, a njegov roman "Fama o biciklistima" smatra se jednim od najboljih romana druge polovine dvadesetog veka u srpskoj književnosti. Objavio je knjige: "Napuklo ogledalo", "Peking by Night", "Kinesko pismo", "Fama o biciklistima", "Bumerang", "Džon B. Malkovič", "Kratkodnevnica", "Looney Tunes", "Mongolski bedeker" (Nolitova nagrada), "Na Gralovom tragu", "Na ivici", "Sveta mast", "Ukleta zemlja", "Srce zemlje", "Uspon i pad Parkinsonove bolesti", "Izgubljen u samoposluzi", "Dnevnik Marte Koen", "Stradija", "Fundamentalizam debiliteta"…