Princ magle Karlosa Ruisa Safona, autora koji je domaće čitaoce osvojio romanom “Senka vetra”, predstavlja prvi deo čudesne “Trilogije magle”. Trilogija se sastoji od naslova Princ magle, Ponoćna palata i Septembarska svetla koji zajedno predstavljaju najranija Safonova dela. Iako je dobitnik popularne nagrade za tinejdžersku literatru “Edebe”, roman “Princ magle” je prava literatura za sve ljubitelje “gotskog slova” nenaivno jezive i klaustrofobične atmosfere.
Glavni junak je Maks Karver, trinaestogodišnji sin ekscentričnog časovničara, kojeg na početku priče zatičemo kako sa svojom porodicom, majkom, ocem i sestrama, beži iz rodnog grada zbog rata. Odlaze u jedno malo mesto na obali, i prvo što dečak uočava na železničkoj stanici jeste da je vreme na velikom časovniku stalo, odnosno da kuca unazad?!

Na putu do nove kuće, porodica Karver razgledala je neobične pejzaže nove okoline. Dečaku se učinilo da se kroz izmaglicu koja se pružala preko mora na momente pojavljuje silueta broda, dok je otac, za to vreme, uzbuđeno pričao o istorijatu kuće i porodice kojoj je nekad pripadala. Kuća je sagrađena 1923. i u njoj je živeo doktor Ričard Flajšman sa svojom suprugom Evom. Imali su sina koji je tragično okončao život. Dečak se udavio, igrajući se na plaži u blizini kuće. Ubrzo nakon smrti dečaka, otac se razboleo i umro, a nesrećna udovica i majka, napustila je kuću, prepuštajući advokatima da je prodaju.

Sređujući prašnjavu i zapuštenu kuću prepunu paučine, kroz prozor svoje sobe dečak otkriva zlokobnu baštu ispunjenu brojnim statuama. Ulazeći u novootkriveno mračno carstvo, Maks je upoznao njegove stanovnike, kipove koji su predstavljali likove iz cirkusa. U središtu bizarnog „izložbenog“ prostora stajala je statua klovna stisnutih pesnica. Primetio je da su sve figure bile postavljene tako da obrazuju zvezdu u čijem se centru, na pijedestalu, nalazio klovn, samo ovoga puta sa rukama ispruženim ka nebu?! Shvatjući da je statua promenila svoj položaj, užasnut dečak pobegao je glavom bez obzira iz bašte užasa, pribojavajući se da je ovo tek prvi znak „dobrodošlice“ u novi dom, od kog se pređašnja porodica Flajšman, izgleda, još uvek nije u potpunosti oprostila...

Ovde možete pogledati i top-listu od deset naslova gotskih romana koje preporučuje Karlos Ruis Safon. Ukoliko ste ljubitelj proznog slova koje obrađuje „gotske teme“, lista koja sadrži klasike poput Foknera, Kinga, ali i novije pisce poput Jona Ajvide Lindkvista (poznatog po romanu/filmu „Pusti pravog da uđe“) trebalo bi da vam pomogne da odaberete pravu lektiru za zimske dane. Neka zimske čitalačke avanture počnu!